Od ulaska Hrvatske u EU u države Unije se, prema procjenama temeljenim na statističkim podacima zemalja-odredišta iseljenika te trendovima na koje ukazuje domaća statistika,
odselilo više od 200.000 hrvatskih građana, što odgovara broju od pet posto stanovništva utvrđenog popisom 2011. godine. Prema objavi DZS-a iz prosinca 2016., od 2000. do 2015. godine iz Hrvatske je iselilo 179.895 ljudi, od kojih je državljana Republike Hrvatske bilo 162.034.
Od njih 29.651 osoba iz Hrvatske je iselilo 2015., od kojih 28.268 državljana Republike Hrvatske. Glavno odredište bila im je Njemačka, koja je bila popularno odredište i 2014., kada je onamo otišlo 38,2 posto iseljenih.
Njemačka je najčešća destinacija hrvatskih emigranata, a njezini statistički podaci iznimno su važni za procjene ukupne emigracije.
Prije krize, u Njemačku se useljavalo oko 8000 do 9000 osoba s hrvatskom putovnicom godišnje. S krizom, taj se broj povećao na oko 12.000 tisuća tijekom 2011. i 2012., da bi eksplodirao ulaskom Hrvatske u EU: njemački statistički zavod 2013. godine zabilježio je nešto više od 25.000 useljenika,
2014. njih gotovo 45.000, a 2015. godine broj se približio 60.000. Broj iseljenika u Njemačku u 2016. bio na razini iz 2015. godine. To bi značilo da se samo u Njemačku od 2013. do kraja 2016. iselilo oko 180.000 osoba.
'Hrvatska svaka dva mjeseca izgubi onoliko stanovništva koliko je izgubila za vrijeme Domovinskog rata.'
Veliki skok broja iseljenika bilježe i Irska i Austrija. U Irsku se, primjerice, od 2009. do 2012. ukupno iselilo 250 osoba s hrvatskom putovnicom, a od sredine 2013. do kraja 2015. njih 6000. U Austriju je godišnje odlazilo oko 1200 hrvatskih građana, da bi ih od 2013. odlazilo oko 3000 na godišnjoj razini. Kad se zbroje podaci, samo u Njemačku, Irsku i Austriju iselilo se oko 200.000 ljudi s hrvatskom putovnicom - mahom mlađe i obrazovanije stanovništvo,
kojem prvi razlog iseljavanja nije nezaposlenost u Hrvatskoj, nego bolji radni uvjeti i bolja plaća u inozemstvu.
No, to ne znači da se za 200.000 ljudi smanjilo stanovništvo Hrvatske. Prvo, nije moguće precizno odrediti koliko je od tih 200.000 osoba,
koliko ih je registrirano u spomenutim zemljama, doista bilo stanovnika Hrvatske, a koliko je među njima hrvatskih građana iz BiH ili Srbije.
Drugo, tijekom promatranog perioda jedan se dio iseljenika i vraćao u Hrvatsku. Njihov je broj značajno manji (2015. se, primjerice, iz Njemačke odjavilo oko 20.000 hrvatskih građana), ali se ne može zanemariti. Dobra je pak vijest da se, s ulaskom u EU, povećao i broj stranaca koji dolaze živjeti u Hrvatsku. Radi se o neusporedivo manjim brojkama: tijekom 2015.
u Hrvatsku se doselilo oko 2200 državljana drugih članica EU, ali to je dvostruko više nego 2011. godine.
Izvornici: prostorni podaci preuzeti s Natural Earth Data (@ naturalearthdata.com), statistički podaci preuzeti s Državnog zavoda za statistiku : Migracija stanovništva RH u 2016.
U razdoblju od kraja 19. i početka 20. stoljeća dolazi do drugog velikog vala iseljavanja. Tada se Hrvati masovno iseljavaju u prekomorske zemlje: SAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafričku Republiku, Australiju i Novi Zeland. Jedan od glavnih uzroka iseljavanja s hrvatskog obalnog i otočnog prostora u tom periodu bile su bolesti vinove loze zbog koje su propadali vinogradi, a tako i stanovništvo koje se bavilo tom djelatnošću.
SAD
Hrvatska dijaspora u SAD-u jedna je od najbrojnijih u svijetu. U SAD-u danas živ oko 1 200 000 Hrvata i njihovih potomaka. Najbrojnije hrvatske zajednice nalaze se u Chicagu i okolici oko 150 000, St. Louisu oko 40 000, Detroitu oko 7 000, San Pedru oko 35 000, San Joseu oko 5 000, New Yorku, New Jerseyu i Connecticutu oko 80 000 osoba hrvatskog podrijetla. SAD se ubrajaju u tradicionalno useljeničku zemlju hrvatskih doseljenika u kojoj djeluju mnogobrojne hrvatske institucije, udruge, folklorna i športska društva kao i mnoga zavičajna društva dobrotvornog karaktera. Nakon II. svjetskog rata tradiciju hrvatskih doseljeničkih udruga u SAD pronose poglavito Hrvatska bratska zajednica i Hrvatska katolička zajednica koje uz sebe vežu i brojna folklorna i športska društva. Krovna organizacija američkih Hrvata je National Federation of Croatian Americans.
Kanada
Temeljem procjene Veleposlanstva RH i Generalnog konzulata u Kanadi, Hrvatskih katoličkih misija, popisa stanovništva Kanade, te temeljem samih procjena hrvatske zajednice – smatra se da danas u Kanadi živi oko 250 000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Najviše njih je nastanjeno u provincijama Ontario, British Columbia, Alberta, Quebec i Manitoba, te u gradovima: Torontu, Mississaugi, Vancouveru, Montrealu, Winnipegu i Calgaryu. Kanadsko Hrvatski Kongres, osnovan početkom srpnja 1993. godine, kao međunarodna neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija, ima za cilj okupljati i povezivati hrvatske udruge i ustanove izvan domovine i tako stvarati uvjete njihovog uspjesnijeg djelovanja za nedvojbene interese hrvatske domovine i hrvatske dijaspore.
Novi Zeland
Prema podacima unutar hrvatske zajednice broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka bio bi između 20 i 60 tisuća. Onih koji imaju hrvatsko državljanstvo mali je broj, a malen je broj i onih koji govore hrvatski jezik. Danas najveći broj hrvatskih iseljenika živi na Sjevernom otoku, a najveća koncentracija im je u Aucklandu. Manje organizirane grupe žive oko Kaitaie (potomci prvih iseljenika – kopača smole), te oko gradova Hamilton, Whangarei, Wellington i Christchurch. Smatra se da poslije Iraca, Hrvati brojčano predstavljaju najveću naseljeničku skupinu. U zadnjih 10 do 15 godina na Novi Zeland uselilo se 10-ak tisuća visoko obrazovanih osoba iz Hrvatske te je najveći dio nakon dolaska ostao u Aucklandu. Glavna udruga koja danas djeluje na Novom Zelandu je Hrvatsko kulturno društvo sa sjedištem u Aucklandu (HKD).
Australija
U Australiji, sukladno posljednjem australskom popisu stanovništva iz 2011. godine danas živi oko 126.264 Hrvata i njihovih potomaka. Australija se ubraja u tradicionalnu useljeničku zemlju koju hrvatski doseljenici nastanjuju već u drugoj polovici 19.st. U drugoj polovici 20. stoljeća znatno je povećan broj hrvatskih iseljenika u Australiji stoga što u ovom razdoblju zbog provođenja izrazito restriktivne i selekcijske imigracijske politike opada interes potencijalnih iseljenika za iseljavanjem u SAD, dok je istovremeno Australija širom otvorila vrata političkim izbjeglicama te općenito iseljenicima europskih država. Od 1991. broj Hrvata koji su doselili u Australiju iznosi 30 000 te je od početka 2000. u stalnom opadanju. Velika većina Hrvata koji su se iselili u Australiji ima australsko državljanstvo, kao i njihovi potomci, te imaju ista prava i obveze kao i svi ostali australski državljani.
Izvor: DZS : Migracija stanovništva RH u 2016. godina
Vizualizacija razmjera iseljavanja
Karta prikazuje razmjere kataklizme iseljavanja stanovništva s područja RH po županijama u razdoblju od 2012. godine do 2016. godine. Prema brojkama, Hrvata ima više u Njemačkoj nego u Bosni i Hercegovini, dok Irska bilježi porast broja hrvatskih državljana od čak 431 posto. Masovno iseljavanje radno sposobnih stanovnika i loša demografska situacija uzrok su gubitka od oko 300.000 ljudi, a još će milijun ljudi otići u idućih deset godina, procjenjuju stručnjaci.
