Znanstvena djelatnost

Razvio je 32 originalne automatizirane metode mjerenja u geodeziji, jedan dio sam, a drugi dio sa suradnicima [11 u geodetskoj astronomiji i 21 u primijenjenoj geodeziji (vidi prilog C.10.2.1.)]. Najvažnije od automatiziranih metoda mjerenja iz geodetske astronomije su:

• automatizirano određivanje azimuta (smjernoga kuta) astronomskim metodama,
• automatizirano određivanje astronomske širine, i
• automatizirana registracija vremena pri određivanju astronomske širine i duljine.

U posljednjih 30 godina kontinuirano je razvijao i usavršavao te automatizacije primjenjujući suvremenu tehnologiju. Potvrda su toga kontinuiteta objavljeni radovi u Americi 1988., 1992. i 1994. godine. O uspješnosti originalnih automatizacija koje je razvio, sam ili u koautorstvu, najbolje govori sljedeće:

• Na temelju vrlo uspješnog razvoja i primjene automatizirane metode određivanja azimuta na vrlo dugim tunelima (duljim od 12 km) švicarska tvrtka geodetskih instrumenata Leica-Kern izabrala je tu automatiziranu astronomsku metodu iz Zagreba za svoj elektronički teodolit, iako je imala na izboru metodu sa Sveučilišta u Beču i iz vlastita razvojnog odjela. Za daljnju automatizaciju te metode poklonila je tvrtka Leica-Kern Geodetskom fakultetu laptop računalo Toshiba T1600.
• O navedenim automatiziranim metodama održao je 15 referata na međunarodnim simpozijima i objavio 10 znanstvenih radova u uglednim inozemnim časopisima (od toga 3 u SAD-u, 5 u Njemačkoj, 3 u Engleskoj i 2 u Belgiji).
• Na Hochschule für Technik und Wirtschaft u Dresdenu objavljena su mu skripta za studente "Automatisierte Bestimmung des Azimuts und des Richtungswinkels mit astronomischen Methoden".
• Automatizirana registracija vremena s pomoću programibilnog računala HP41CX pri određivanju astronomske širine i duljine astrolabom pokazala se osobito praktičnom i uspješnom na oko 245 geoidnih točaka u Hrvatskoj. To su potvrdili mnogobrojni opažači koji su posljednjih dvadesetak godina obavljali astrogeodetska mjerenja na geoidnim točkama.

Od dvadesetjedne automatizirane metode mjerenja iz praktične geodezije osobito se istiću:

• Primjena automatiziranog određivanja smjernoga kuta astronomskim metodama pri nezavisnoj kontroli geodetskih mreža iznad dugih tunela. Na taj način geodetski stručnjaci nezavisnom metodom kontroliraju orijentaciju geodetske mreže iznad dugih tunela, a nakon takve kontrole mogu mirnije očekivati proboj tunela. Metoda je primijenjena na 12 km dugim tunelima Chiffa u Alžiru i Nevesinje u BIH, a i tunelu Mala Kapela, najdužem tunelu na autoputu Zagreb-Split.
• Automatizirano mjerenje duljina u bacačkim lakoatletskim disciplinama na Univerzijadi u Zagrebu 1987. godine. Primjenjujući originalno rješenje postignuto je brže i točnije mjerenje duljina od onoga što su ga predlagali iz razvojnog odjela tvrtke Wild-Leica.
• Automatizirano određivanje deformacija građevinskih objekata pri probnim opterećenjima. Pri određivanju deformacija građevine za probnih opterećenja moguće je odmah vidjeti kolike su deformacije, te u slučaju prevelikih deformacija prestati s daljnjim povećanjem probnog opterećenja.
• Automatizirano određivanje deformacija vanjskih fiksatora kosti u medicini s pomoću kojeg se praktično mogu pronaći stabilni fiksatori za fiksaciju slomljenih kosti.
• Automatizirano određivanje prosječne temperature zraka s pomoću kroskore-lacijske funkcije ili s pomoću vremena prolaza signala kroz srednji nivo. Precizno određivanje temperature zraka danas je vrlo važno pri preciznom mjerenju duljina, jer se utjecaj temperature mora točno obračunati.
• Automatizirano je određivanje paralelnosti valjaka u tvornicama. Metoda je primijenjena u tvornici lakih metala u Šibeniku.
• Vrlo praktično poluautomatizirano određivanje profila tunela laserskim daljinomjerom Leica "DISTO" našlo je primjenu u tvrtci Hidroelektra–Zagreb. Izrađena su tri takva uređaja i primijenjena na tunelu Sv. Rok i na nekoliko tunela na autocesti Zagreb – Split.

Iz tih područja geodezije osobito su mu značajni originalni znanstveni radovi u kojima je prikazao automatizirane metode mjerenja. U tim je radovima također istraživana ostvariva preciznost i točnost automatiziranih metoda na terenskim astronomskim i geodetskim mjerenjima. Radove je objavio u uglednim inozemnim časopisima:

• 3 članka u vodećem američkom geodetskom časopisu Surveying and Landinformation System,
• 5 članaka u uglednim njemačkim znanstvenim časopisima (3 članka u Wissenschaftliche Zeitschrift TU Dresden, 1 članak u Allgemeine Vermessungsnachrichten i 1 članak u Vermessungstechnik,
• 3 članka u uglednom engleskom znanstvenom časopisu Survey Review (časopis u Current Contens-u),
• 2 članka u belgijskom međunarodnom časopisu Astrophysics and Space Science (časopis u Current Contens-u),
• 2 članka u austrijskom znanstvenom časopisu Mitteilungen der geodätischen Institute der Technischen Universität Graz (referati s međunarodnog znanstvenog skupa), i
• 1 članak u bivšem SSSR-u u časopisu Astrometrija i astrofizika (referat s međunarodnog znanstvenog skupa).

Osim automatizacijom geodetskih i astronomskih metoda mjerenja bavio se je i traženjem optimalnih rješenja pri različitim metodama mjerenja (vidi prilog C.10.2.4.).

Vrlo je važna njegova znanstvena i stručna djelatnost na projektiranju, izgradnji i održavanju baze za ispitivanje i umjeravanje (kalibriranje) elektrooptičkih daljinomjera u blizini Zagreba. To je jedna od najdužih kalibracijskih baza i s najviše stupova, na kojoj se mogu ispitati svi tipovi pogrešaka elektrooptičkih daljinomjera. Prof. dr. K. Schnädelbach s Tehničkog sveučilišta u Münchenu napisao je da je zagrebačka baza jedna od najboljih u Europi. Izgradnjom baze omogućeno je detaljno ispitivanje i umjeravanje elektrooptičkih daljinomjera čime je ostvareno postizanje jedinstvenog (zajedničkog) mjerila u Hrvatskoj. U suradnji s profesorom Schnädelbachom obavljena su precizna mjerenja na bazama u Münchenu i Zagrebu. Na taj je način zagrebačka baza povezana s münchenskom, a preko nje i sa svim važnijim bazama u svijetu (vidi prilog C.10.2.2.).

Izvan naprijed navedenih područja objavio je više radova (vidi prilog C.10.2.5.)

Nastavna djelatnost

U nastavu uvodio je moderne elektroničke geodetske instrumente (elektroničke teodolite, digitalne nivelire i elektrooptičke daljinomjere), a također i nove automatizirane metode mjerenja, osobito u području geodetske astronomije. Sudjelovao je i u nastavi na poslijediplomskom studiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje - Zagreb.

Stručna djelatnost

Raznolika je njegova stručna djelatnost. Osobito se bavio specijaliziranim mjerenjima kojima je trebalo postići visoku točnost. Pri radu je upotrebljavao najmodernije elektroničke instrumente s pripadajućim tvorničkim programima ali je i sam razvijao automatizirane postupke mjerenja.

Međunarodna djelatnost

Vrlo intenzivno surađuje s poznatom švicarskom tvrtkom geodetskih instrumenata Leica-Kern, a surađivao je i s tvrtkom Zeiss-Jena. Od 1995. intenzivno surađuje na području preciznog mjerenja duljina s prof. dr. K. Schnädelbachom s Tehničkog sveučilišta u Münchenu. U Internacional Federation of Surveyors FIG-a, bio je nacionalni delegat Hrvatske u Commission 5 (Survey instruments and methods) i član Working group 6E (Laser Techniques and Applications in Engineering Surveyors). U International Astronomical Union član je Commision 8 (Positional astronomy).

Objavio je sam, a djelomično i sa suradnicima ukupno 173 naslova (80 znanstvenih radova i 93 stručna rada):

• 20 originalnih znanstvenih radova u inozemnim časopisima (od toga 6 u časopisima referiranim u Current Contents-u, a 14 u inozemnim časopisima s međunarodnim uređivačkim odborom),
• 19 originalnih i preglednih znanstvenih radova u domaćim časopisima
  (u rangu s međunarodnim časopisima s međunarodnim uređivačkim   odborom),
• 9 znanstvenih radova u zborniku skupa s međunarodnom recenzijom,
• 24 znanstvena rada na domaćem znanstvenom skupu u zborniku skupa,
• 1 knjigu – monografiju,
• 7 poglavlja u knjigama,
• 1 stručni rad u časopisu s međunarodnim uređivačkim odborom,
• 7 stručnih objavljenih radova u domaćim časopisima,
• 1 stručni rad u zborniku radova s međunarodnog skupa,
• 4 stručnih radova u zborniku radova s domaćeg skupa,
• 12 obranjenih studija, ekspertiza i projekata,
• 9 popularnih članaka,
• 3 postera,
• 5 sažetaka,
• 2 scenarija za TV prilog u znanstvenoj emisiji,
• 17 prigodnih članaka,
• 20 objavljenih recenzija,
• 1 udžbenik,
• 3 skripta (od toga jedna u Njemačkoj),
• 4 paketa programa,
• 4 patenta.

Osim toga održao je 56 referata, 14 pozvanih i 13 javnih predavanja, te izveo 104 stručna rada.